Koristeći sljedeći widget možete javiti prijateljima o našim stranicama putem Facebooka, Digga, MySpace-a, StumbleUpon i drugih community servisa
Posjetitelji
Registracija slušatelja
Registracijom dobivate dodatne mogućnosti u korištenju naših stranica, a obavijestiti ćemo Vas e-mailom kada na stranice budu postavljeni novi radijski sadržaji. >registriraj se
Radijske zanimljivosti
Novi Guinnessov radijski rekord - 168 sati neprekidnog programa uživo je novi Guinnessov rekord postavljen 28.08.2008. i iznosi čak 33 sata više od prijašnjeg rekorda...
70. godišnjica radiodrame “Rat svjetova” Orsona Wellesa koja je izazvala paniku među slušateljima koji su povjerovali da se doista odvija invazija Marsovaca...
Malo tko iz Labina i Labinšćine nije upoznat sa hobijem koji je Božu Glavičića postavio na sam vrh publicistike s tematikom narodnih običaja. Svoj je rad posvetio isključivo tradiciji Labinšćine, a za sobom ima već četiri objavljene knjige. Svakog četvrtka Božo uz pomoć voditelja emisije Daniela Mohorović iz riznice domaćih običaja izvlači zaboravljene vrijednosti
TEMA: Uskrs
U Velikom tjednu, sve do Velikoga četvrtka sadilo se i sijalo, jer se vjerovalo da će tada najbolje niknuti i rasti.Sve do Velike subote do deset sati ujutro zvona ne bi zvonila, čak bi i pastiri zamotali zvonca na ovcama i kravama da ne zvone, a u deset sati zazvonila bi sva zvona. Na Veliki petak radilo se samo do podne. Mogla se obrezivati ili vezivati loza, ali nisu se obavljali nikakvi radovi na zemlji, jer je zemlja upila Krv Isusovu.Na Veliku subotu na kraju svečane mise blagoslivljala se uskrsna hrana koju su domaćice u torbama donosile u crkvu.
Ujutro na Uskrs svi bi ukućani posjedali oko stola, prekrižili se i pomolili i potom doručkovali. Nakon doručka ljuske od jajeta bacale su se u vatru, jer su blagoslovljene, a luk bi se davao ovcama i kravama nakon što bi im se natrljao nos, jer se vjerovalo da ih neće ugristi zmija. Mrvice sa stola također su se bacali u vatru.Uskrs je svaka obitelj nastojala proslaviti uz što obilniji ručak i molitvu.
Tema: vosce (ovce)
>>Vosce imaju tonke nogi>> poučna je narodna poslovica koja nas i u uvjetima globalne krize poziva na štedljivost.U emisiji su se spominjali sljedeći pojmovi:
- žamak: komadić otkinutog svježeg sira
- žur: svjetlo žuta tekućina koja ostaje nakon sira
- proz: ovan
- janjac: mlado janje
- prazić (jerušić): malo veće janje
- janjica (jerušica): žensko janje
- storka: stara ovca
- škopac: uškopljeno janje.
Svako seosko domaćinstvo nekada je imalo kokoši, a bolja domaćinstva i purane i guske. Kokoši nisu bile zatvorene nego su slobodno šetale. Svaki dvorić ili prkatić (kokošinjac) imalo je nesilo (drveni sandučić) s malo slame u kojem je bio palog (kameni, morski oblutak sličan jajetu) pa su kokoši znale gdje treba nesti jaja.
Evo nekih starih naziva:
- ciki ili pipice: kokoši
- pipići ili pulaštri: pilići
- babica: tucet jaja
- mućki: neoplođena jaja
- duron: kokošji želudac, kojeg se pržilo s jajima.
U emisiji smo obilježili dan očeva, odnosno Svetog Josipa, zaštitnika i uzora radnika, stolara i očeva. Na taj dan imendan slave: Josip, Josip, Bepi, Bepina, Pino, Pina…U narodu vrijedi poslovica: Sveti Usip, spameti se čerešnji cepit; odnosno Sveti Josipe, sjeti se trešnje cijepiti.
Evo jedne narodne pjesme:
Sveti Usip
Majke Bojže zaručnik
I ča nosiš va košić
I pljanico i fašić
Za Isukrsta povit
Milega i dragega
Ki je s kruno okrunjen
Ki je s čovli sprebijen
Ki ga šteje, ki ga zna
Njegova je duša spašena
Amen!
Obzirom da je od 1. listopada do 31. ožujka >>voprt toj za seć drevo>>, odnosno dozvoljeno je sjeći drvo za ogrjev govorili smo o bošku (šumi) i prošću (drvu za ogrjev).
Tema: voda
Lokvu iz koje su crpili vodu za sebe i stoku naši su ljudi nazivali kol (kalić). U njemu su plivale žabe, punoglavci i vodnjok (bjelouška). Uz svaki kol postojao je upartoljnjak (veliko kameno postolje), za uprtiti, nakrcati brentu. Potkraj 19. i početkom 20 stoljeća zidaju se kalanice (bunari). Naziv dolazi od glagola kalati, spustiti. Najprije bi se iskopala rupa te ozidala i betonirala, pa postavilo betonsku ploču. Na ploči kalanica je imala verico (okruglo kameno grlo) iznad kojeg je bio kolotur te se pomoću veruga (lanaca) dizalo vodu u siću (vjedro).
U emisiji emitiranoj 26. veljače ove godine smo govorili o korizmi. To je vrijeme ozbiljnosti kada se trebamo povući, razmišljati o svojim pogreškama, slabostima, lošim navikama i propustima koji nas svakodnevno prate. Korizmena se pokora sastoji od molitve, posta i dobrih djela učinjenih iz ljubavi. Stari ljudi su vjerovali da je u korizmi vrag odvezan i da pakosti ljudima. Zato treba postiti i moliti kako bi se od njega obranilo.
Nekoliko prigodnih narodnih poslovica:
- Kega ni volja križ bušnut-ga usta bolo.
- Niga oltorića prez križića.
- On ne bi do Bogu kamik za vragu glovo razbit.
Korizma je vrijeme pokore i
duhovne priprave za Uskrs.
Traje 60 dana odnosno 6
korizmenih nedjelja. Nekada se
u vrijeme korizme nije
plesalo, sviralo i svečano
slavilo svadbu. Zbog toga se
javljaju maškare da se da
oduška veselju, smijehu i
šali.Prije reforme kalendara
bile su tri nedjelje prije
početka korizme ( Kusna,
Tusna i Pusna nedjelja) prije
samog karnevala. Kroz te tri
nedjelje dogovaralo se,
spremalo za maškare, a na
Pusnu nedjelju išlo se u
maškare. Muškarci bi obukli
starinske suknje, a žene
mušku nošnju. To je bio
jedini dan u godini kada je
žena obukla hlače. Cilj
maškara bio je razveseliti
ukućane i susjede gdje bi
došli.Maškare nisu ušli u
svaku kuću. Znalo se
govoriti: >>brižna kuća kamo
nećo karbulji>>. U gradu
Labinu, od samih početaka
Gradske lože, postoji i pravo
da jedan put na godinu, na
Mesopust, domaći ljudi sa
sela imaju pravo plesati u
loži baluni. Dame i gospoda
iz grada plesali bi u starom
kazalištu sve do ponoći, a
kada bi sat odzvonio 12 puta
ples bi prestao jer započinje
korizma.
U povodu Valentinova ispričali smo nekoliko narodnih ljubavnih priča ili priča iz naroda. Sveti Valentin, bio je svećenik, koji je živio u 3. stoljeću u Rimu. Iako ima malo pouzdanih podataka, zna se da je volio mlade, spremao ih za brak i vjenčavao, zato je zaštitnik zaljubljenih. Umro je mučeničkom smrću svjedočeći vjeru u Isusa Krista.
Smokva je veoma cijenjeno južno voće. Simbolizira život, mir, blagostanje i plodnost. Smokva je hrana pustinjaka i sveto drvo mnogih predaja. Prema rimskom vjerovanju pod smokvom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve načinili sebi pregače. Smokva se spominje još u Bibliji. (Matej: 21:19) :» Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Dođe k njoj, ali nađe na njoj samo lišće. Tada joj reče: "Neka nikada na tebi više ne bude roda!" Odmah usahnu smokva.>>
Dvije su osnovne vrste: bijele i crne. Kad rode početkom srpnja zovu se cvetki.Svježi cvetki bili su jako traženo voće. Od bijelih smokava narod je razlikovao: blažonki, medulji i belice. Smokve se i sušilo. Suhe smokve nizalo se pomoću igle na kanavin u krunicu, između svake smokve list lovora da se ne slijepe jedna za drugu, pa bi krajeve zavezali i objesili na kolac te o gredu. Na Badnjak ujutro se pojelo nekoliko suhih smokava i popilo čašicu rakije. Suhim smokvama darivalo se djecu za Svetoga Nikolu, na Božić i Novu godinu obzirom da nije bilo slatkiša.
Jedna istinita šćorica; jena mat je poslala po molen smokvi popu da zame kad poje va školo. Moli je ze smokvi i kada je priša poli popa je reka:
- gospodine, moja mat van je poslala smokvi jer naš prosac ne more se som pojes.
U katoličkom kalendaru postoje spomendani, blagdani i svetkovine. Svetkovine su Božić, Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti.
Crkva jednim blagdanom, 1. studenog, blagdanom Svih svetih (Sisveti, Sisvete) slavi službeno proglašene svece (kanonizirane), kojih ima oko 3000 i bezbroj onih koji nisu proglašeni.
ZABAVNE EMISIJE
Najnovije epizode zabavnih emisija Tri KreletaRadio Plusa iz Osijeka i "Mrta Trta" radija KL Eurodom iz Splita.
KL Svjetionik
Emisija namjenjena osobama sa posebnim potrebama i svima onima koji se žele detaljnije upoznati sa uspjesima i problemima ove grupacije ljudi. U epizodi od 10.09. predstavljene su i mojRadio.FM stranice
Boom Boom Blues
Poslušajte blues iz Vinkovaca u emisiji VFM radija.
El Segundo
Glazbeni vodič Radija KL Eurodom kroz progresivnu glazbu
Izgubljena generacija
Radio KL Eurodom donosi intervjue s popularnim Brankom Kockicom, Radom Šerbeđijom, Marijanom Banom, Miloradom Bibićem-Mosorom. Poslušaj!
Showtime Gostovanja: Colonia, Jole, Davor Gobac, Massimo, Dražen Žerić Žera (Crvena jabuka),Jacques Houdek, Ivica Pepelko, Meritas i Jelena Radan, Adastra, Mladena Bodalec, Neno Belan, Klapa Kampanel, Kićo Slabinac i dr.
Info King - informatička emisija KL-a u kojoj možete poslušati najnovije vijesti o informatici i tehnici ali i naučiti o računalima i internetu.
Kolijevka biskupa
Alojzije Stepinac, Josip Lang, Antun Bauer, Franjo Kuharić
Najbolji način za širenje radijskog podcastinga je javljanje u radijske postaje da postoji interes za slušanje emisija putem podcasta. Nazovite u vašu radijsku postaju ili pošaljite e-mail. Drugi to već rade. Pogledajte ovdje
Forum
Uključite se u rad foruma i napišite što mislite o podcastima i kakvi sadržaji vas zanimaju
